|
|||||||
Pod djelovanjem agresivne okoline s vremenom se fizičko-mehaničke osobine stakloplastične mase pogoršavaju i ona u nizu slučajeva postaje poroznija. Povećanje poroznosti omogućuje lakši prodor vode kroz gelcoat i poliester. Ukoliko su u šupljinama stakloplastičnog laminata prisutni i lako topivi sastojci nekog od materijala koji se koristi u proizvodnji laminata, stvorit će se kisela otopina visoke koncentracije. Octena kiselina je najčešći sastojak. Ostali topivi sastojci (glikol) koji se mogu pronaći u šupljinama stakloplastičnog laminata su značajniji budući da su higroskopni (upijaju vlagu). Tendencija da otopina niže koncentracije (voda) prelazi kroz polupropusnu membranu (gelcoat) u cilju izjednačavanja s otopinom više koncentracije (kisela otopina) naziva se "osmoza". Interni tlak koji nastaje uslijed povećanja obujma kisele otopine naziva se "osmotski tlak". On može doseći vrijednosti čak 3-5 atmosfera, uzrokujući tako pojavu mjehura vidljivih s vanjske strane laminata. Obično je teško na prvi pogled uočiti da li je trup broda zahvaćen osmozom. Ukoliko jest, osmotski mjehurići vidljivi su kada se ukloni antivegetativni premaz, pogotovo oko vodene linije. Kada je prisustvo mjehura očito, potrebno ih je probušiti te uzeti uzorak prisutne tekućine. Osmotska tekućina ima neugodan kiselkasti miris koji nam indicira prisutnost octene kiseline. Kvalitetan pH papir potvrditi će ovu dijagnozu. Vrijednosti pH manje od 7 pokazuju kiselu prisutnost i obično su u ovom slučaju oko pH 5.5 do pH 3. Ilustracije radi, morska voda je blago lužnata i njena pH vrijednost je od 7.5 do 8.2 ovisno o lokaciji. Moguće je izmjeriti i jako lužnate vrijednosti pH od 10 do 12, koje potiču od slobodnih amina iz učvrščivaća poliesterske smole. To nam također pokazuje da je osmotski proces uznapredovao, te da treba pristupiti sanaciji trupa. Prisutnost glikola otkrićemo na način da trljamo manju količinu osmotske tekućine između palca i kažiprsta, a osjet bi morao biti mastan i/ili ljepljiv. Glikol se također može identificirati zbog svog karakterističnog slatkastog mirisa. Mjehuri na gelcoatu, prodoran kiselkasti miris, te prisutnost glikola pokazatelji su osmoze. Uklanjanje gelcoata i slabovezajućeg nezasićenog laminata, neophodan je antiosmotski postupak. U nekim slučajevima i ponovna laminacija biti će neophodna kako bi se nadoknadila čvrstoća laminata, iako je u praksi ovo zaista rijedak slučaj. Ukoliko postoje pozitivni simptomi osmoze kao što je mjehurenje, odluka će ići u pravcu "kada" a ne "da li" poduzeti odgovarajuću obradu. Ukoliko su ti simptomi poprilično izraženi, najbolje će biti planirati obradu krajem sezone, kad je svaka osmotska tekućina najviše razrijeđena. S druge strane, trošak kompletne obrade teško je opravdati kada nema vidljivih simptoma, naročito kad se smatra da će proteći mnogo godina prije no što se pojavi mjehurenje čak i kad nisu poduzete nikakve preventivne mjere. Radije nego da se ne poduzme ništa, možete odabrati jednu od opcija preventivne obrade. To, naravno, neće naškoditi laminatu i to je izvanredan odabir. Antiosmotski se postupak sastoji od: 1. Gelcoat treba potpuno odstraniti oštrom brusilicom. Nikad ne koristite kemijska sredstva za skidanje boje jer biste mogli oštetiti laminat. Neke tvrtke to rade abrazivnim čišćenjem. Moguće je iznajmiti i uređaje za pjeskarenje, ali za njihovo ispravno korištenje morate imati stručno znanje. 2. Nakon pripreme, površinu trupa više puta isperite slatkom vodom kako biste iz laminata odstranili slobodan glikol i kiselinske sastojke. Ne zaboravite da je pranje pripremljenog laminata vodom najvažniji stupanj cijelog procesa obrade, tzv. kemijska priprema. Nekoliko puta dnevno površinu zalijevajte mlazom slatke vode (po mogućnosti tople) pod pritiskom. Ako taj postupak ponavljate dva ili tri tjedna, odstranit će se sav slobodni glikol i kiselinski sastojci iz laminata, što je bitno ukoliko želimo da obrada bude uspješna. (Upotreba deterdženata nije preporučljiva, budući da ih je teško odstraniti i to može biti kontraproduktivno.) 3. Kad završite s pranjem, ostavite trup da se osuši prirodnim putem, bilo pod pokrivalom ili pod plaštom obljepljenim trakom iznad vodene linije. Ne zaboravite unutar jahte osigurati dobru ventilaciju. Kaljuže držite suhim tijekom tog razdoblja, budući da prisustvo vode usporava proces sušenja i može dovesti do lažnih očitanja vlage. Upotreba grijača ili odvlaživača u pravilu vam neće biti potrebna za prvotno sušenje, iako se te metode mogu koristiti u završnim stupnjevima kako bi se ubrzao proces sušenja. Na kraju, valja zapamtiti da nikakva toplina ili odvlaživač neće odstraniti glikol iz laminata stakloplastike. 4. Nakon abrazivnog čišćenja, gola površina stakloplastike bit će neravna, porozna i siva. Upravo je to trenutak za provjeru je li cijeli laminat porozan do te mjere da mu je potrebno zaptivanje. Ukoliko goli laminat ima visok sadržaj vlage, voda će prodrijeti iz laminata i stvoriti mokra mjesta. U tom je slučaju, nakon sušenja, potrebno izvršiti zaptivanje pomoću sealera (Hempadur Sealer 0599), koji prodire u mikroskopske pukotine i na taj način zatvara pore.
5. Nakon najmanje četiri sata, a najkasnije u roku od 12 sati (ukoliko se koristi Hempadur Sealer 0599), velike šupljine treba zakitati HEMPEL'S EPOXY FILLERom 3525 ili HEMPEL'S PRO-FILLERom 3537. Nakon toga treba nanijeti tanak sloj kita na cijelu površinu. U roku 24 sata izvršite kompletno kitanje nazupčanom špatulom. Upotrebom nazupčane špatule izbjeći ćete pojavu mjehura u sloju kita. Nakon brušenja, udubljenja nastala zbog nazupčane špatule treba ispuniti još jednim premazom kita. Na taj ćete način dobiti ujednačenu debljinu po cijeloj površini. (Kitanje možete izvesti i nakon prvog ili drugog osnovnog sloja) 6. Nakon 24 do 48 sati površinu izbrusite papirom 80 i nanesite Hempel's High Protect 3565 u više slojeva (pet do sedam) kako biste postigli ujednačeni sloj ukupne debljine 700 mikrometara. Vrlo je bitno poštivanje međupremaznih intervala koji su navedeni u uputama. Prije nego nanesete odabrani antifouling, na posljednji premaz HEMPEL'S HIGH PROTECTa 3536 obavezno nanesite jedan sloj HEMPEL'S LIGHT PRIMERa 4555 i to u intervalu između osam sati i pet dana. 7. Prvi premaz antivegetativne boje treba također nanijeti nakon intervala koji je naveden u uputama za upotrebu. Svaki idući premaz antifoulinga može se nanijeti prije no što se brod porine u more, kad vama to najviše odgovara. Ukoliko se drugi premaz antivegetativa nanosi nakon što je od nanošenja prvog premaza prošlo više od 14 dana, podvodni dio treba temeljito očistiti slatkom vodom i ostaviti da se osuši prije no što se počne nanositi boja. Da bi rezultat bio zadovoljavajući treba strogo poštivati međupremazne intervale. 8. Kad se u sanaciji osmotskog procesa koristi temeljni premaz koji sadrži otapalo, kao što je Hempel's Light Primer 4555 (postupak sanacije ovim proizvodom opisan je u starijim brošurama), ne zaboravite nakon nanošenja prvoga sloja ostaviti dovoljno vremena za isparavanje otapala. Najbolje je sve radove povezane sa sanacijom izvoditi u zatvorenom toplom prostoru ili za ljetnih mjeseci. Zbog otapala zarobljenog u laminatu bi se osmoza mogla ponovno pojaviti i to prije no što se očekuje. |
|||||||
Povratak...
|
|||||||
|